Dezinfekcija header jpg

Zašto dezinfekcija protiv koronavirusa

Koronavirus u aerosolima ostaje u zraku nekoliko sati prije nego se slegne na neku površinu, ili čovjeka, a na površinama ostaje aktivan nekoliko dana, međutim znanstvene studije pokazuju da može ostati aktivan i do 9 dana. Pitanje nije treba li dezinficirati, ili ne, nego koliko temeljito dezinficirate?!


Zašto dezinfekcija

Zašto dezinfekcija jpg

Ako ima i jedna stvar koju trenutno radimo više od ostalih, to je da peremo ruke kako bi se zaštitili od koronavirusa. Trgovački centri bilježe rekordnu prodaju sapuna, antibakterijskih maramica i antiseptika. Svi se žele osigurati kako ne bi negdje pokupili zarazu. Uz nošenje maske i socijalnu distancu, ovo su osnovne metode zaštite od koronavirusa koje se preporučaju u cijelom svijetu.

Međutim, također se preporuča i rad od kuće i što manje izlaziti van, a svjedoci smo bili i kada su te preporuke prerasle u obavezu. Porastom broja oboljelih od COVID-19 sve je i veći broj kontakata oboljelog, koji moraju u samoizolaciju. Pitanje se postavlja, nakon toliko povećanog broja sati u kojem ljudi borave u zatvorenom, skučenom prostoru, koliko se povećava vjerojatnost zaraze od patogenih mikroorganizama, a posebno od koronavirusa?

Odgovor je naravno, puno, možda i eksponencijalno. A svaki izlazak iz kuće tu vjerojatnost dodatno povećava. Dok ugošćivanje prijatelja, rodbine i susjeda ovoj računici dodaje još jednu eksponenciju.

Iako postoje ideje za potpunim ukidanjem socijalnih kontakata i potpunim zatvaranjem u kuće, treba imati mjeru. Ukoliko nitko od vaših kontakata nije pozitivan, a držite se propisanih mjera i prostor držite čistim i dezinficiranim, vjerojatnost zaraze koronavirusom se znatno smanjuje.

Kako se prenosi koronavirus

Kako se prenosi koronavirus jpgPrema mnogim istraživanjima, koronavirus može preživjeti izvan čovjekovog tijela nekoliko dana. Mnogi faktori utječu na to koliko će koronavirus ostati aktivan nakon što napusti čovjekov organizam, najčešće preko kapljica i aerosola. Jedna meta-analiza 22 znanstvena rada otkriva da koronavirusi poput SARS-a, MERS-a i SARS-CoV-2 mogu preživjeti na površinama poput metala, stakla i plastike do 9 dana. Međutim, vrlo efikasno se unutar jedne minute neutraliziraju s 62%-71% etanolom, 0.1% otopine natrijevog hipoklorita, ili 0.5% otopine vodikovog peroksida, dok su ostali dezinficijensi manje efikasni.

Za potrebe dezinfekcije Vašeg prostora koristimo nešto jaču, 1.5% otopinu vodikovog peroksida, budući da se ne bavimo istrebljivanjem samo koronavirusa, nego i svih drugih postojećih virusa, od kojih su neki i znatno otporniji na kemijske dezinficijense. Osim toga, dezinfekcija podrazumijeva neutralizaciju i većine ostalih patogenih mikroorganizama, poput bakterija. Dezinficijens koji koristimo, na bazi 1.5% vodikovog peroksida i 0.001% srebra efikasno ubija SVE viruse, bakterije, pljesni, gljivice i spore, ali je ipak toliko nježan za ljudsku kožu da se koristi i kao antiseptik.

U znanstvenom istraživanju koje je za cilj imalo otkriti u kojim se sve kliničkim uzorcima kod COVID-19 pozitivnih osoba nalazi koronavirus, rezultati su pokazali da se koronavirus ponajviše nalazi u bronhioalveolarnoj tekućini (dakle, u plućima), slini (dakle, u ustima), brisu iz nosa (dakle u "balcima") i ždrijela, te u izmetu i u krvi. Zanimljivo, ali u urinu nije pronađen koronavirus kod niti jednog COVID-19 pozitivnog pacijenta.

Prema američkom centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), najčešći oblik širenja COVID-19 bolesti je preko kapljica i aerosola zaražene osobe. Aerosoli su mikroskopske kapljice koje u zraku mogu ostati i po nekoliko sati prije nego slete na neku površinu, ili osobu. Zaraza koronavirusom samo dodirivanjem zaraženih površina je manje vjerojatna. Opasnost leži u dodirivanju usta, lica i nosa rukama koje su dirale zaraženu površinu.

Najveća vjerojatnost zaraze je od površina koje se često diraju, poput prekidača, kvaka, pipa, stolica, stolova, kauča i kreveta. S druge strane, pod je mjesto koje ima najveću vjerojatnost kontaminacije i daljnjeg prijenosa mikroorganizama. Ima li onda smisla dezinficirati zidove i stropove? To su površine na kojima se može zadržati koronavirus kapljičnim prijenosom, ili preko aerosola, međutim, to nisu mjesta koja često (ili za strop - ikad) diramo. Ako samostalno dezinficirate dom, vjerojatno nema smisla da trošite dezinficijens i energiju za dezinfekciju zidova i stropova. Mi ih svejedno dezinficiramo, čisto da Vi imate veći osjećaj sigurnosti.

Treba li dezinficirati prostor?

Treba li dezinficirati kuću, stan, auto, poslovni prostor, više nije smisleno pitanje. Jedino smisleno pitanje danas je dezinficirate li temeljito? Ipak, pretjerana dezinfekcija u koju smo aktualnom pandemijom natjerani nosi i neke negativne posljedice.

Medicinska sestra, dezinfekcija jpg Jedna studija iz 2019. otkrila je da medicinske sestre koje redovno u opisu posla koriste dezinficijense značajno više obolijevaju od kroničnih opstruktivnih plućnih bolesti, tj. imaju 25% - 38% veću vjerojatnost oboljevanja od istih. Znatno je više zabrinjavajuće istraživanje iz 2013. koje pokazuje da se u Europi udio astme među odraslim osobama koja se može pripisati profesionalnoj izloženosti dezinficijensima kreće između 10% - 25%.

Problem je što smo od 2020. svi postali u svom domu dezinfekcijski poluprofesionalci, ali bez profesionalne zaštitne opreme i bez dovoljno svijesti i znanja o rizicima upotrebe istih.

Hoće li izloženost aerosolima agresivnih dezinfekcijskih sredstava u slijedećim mjesecima i godinama dovesti do većeg porasta plućnih oboljenja kod opće populacije, vrijeme će pokazati. Nevjerojatna ironija je što uzrok tim plućnim oboljenjima neće biti koronavirus, nego borba protiv koronavirusa.

Rješenje naravno postoji i vrlo je elegantno. Prostor čistite blagim, prirodnim sredstvima, a dezinfekciju prepustite profesionalcima! Kontaktirajte nas.

Zašto DEZINFEKCIJA.hr?

Čime dezinficirati prostor?
Sijedi tekst o sredstvima za dezinfekciju
i znanstvenoj potvrdi o učinkovitosti...